SVET NA RUBU NOVOG SUKOBA? Kina zapretila Americi – Platićete visoku cenu!

SVET NA RUBU NOVOG SUKOBA? Kina zapretila Americi – Platićete visoku cenu!

Latest News

Nije im dosta rata…

Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin rekao je da će “pogrešan put” kojim SAD idu prema Tajvanu izazvati nepovratne posledice.

Dodao je da će na kraju naterati Vašington da plati visoku cenu.

– SAD su uložile sve napore da se poigraju rečima o principu jedne Kine – rekao je Vang Venbin novinarima i naglasio da je Bela kuća “prekršila svoje obaveze po pitanju Tajvana”.

Pekinški zvaničnik je podvukao da “na svetu postoji samo jedna Kina, Tajvan je deo Kine, a vlada NR Kine jedina legitimna vlada koja predstavlja celu Kinu”.

Američki predsednik Džo Bajden rekao je ranije tokom dana da se politika Vašingtona prema Tajvanu nije promenila, ali nije dalje elaborirao svoje jučerašnje komentare.

Ratnohuškačke izjave Bajdena dodaju ulje na vatru…

Iako je Bela kuća pokušala povući izjavu predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) da su se SAD obavezale da će vojno braniti Tajvan ako Kina pokuša da ga zauzme silom, njegove reči su izazvale gnev u Pekingu, ali i spekulacije da li se SAD udaljava od višedecenijske politike “strateške dvosmislenosti” prema Tajvanu, pišu svjetski mediji.

Najosjetljivija žarišna tačka

Dan nakon što je izazvao globalnu konfuziju kada je kazao da će SAD odgovoriti vojno na svaki pokušaj Kine da silom zauzme Tajvan, Bajden rekao je da će zadržati dugogodišnju američku politiku prema Tajvanu, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Bajden je u ponedjeljak, 23. maja, prilikom svog prvog putovanja u Aziju kao vrhovni komandant, dao sličnu izjavu o tome kako neće promijeniti američku politiku prema Tajvanu.

Ali potom su ga pitali hoće li se SAD vojno uključiti u odgovor na kinesku invaziju na Tajvan nakon što su odbile da pošalju američke trupe u Ukrajinu da se bore protiv ruske invazije. “Da. To je obaveza koju smo preuzeli”, rekao je.

Izjava je, ističe njujorški list, izazvala negodovanje Pekinga ali i spekulacije da li se Bajden udaljava od američke politike takozvane “strateške dvosmislenosti”, prema kojoj se SAD uglavnom suzdržavaju od riječi da li će direktno intervenisati u slučaju invazije Tajvana.

Bijela kuća je u ponedjeljak pokušala povući Bajdenove komentare, rekavši da je on “ponovio našu opredijeljenost prema Zakonu o odnosima s Tajvanom da Tajvanu obezbijedimo vojna sredstva za odbranu”.

Prema tom zakonu, usvojenom 1979., Kongres je posvećen prodaji oružja Tajvanu za njegovu samoodbranu ali, naglašava list, u zakonu se ne govori o tome da li su SAD obavezne da vojno brane to ostrvo u slučaju napada.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova ljutito je reagovalo na Bajdenove izjave, rekavši da Peking neće praviti “kompromis i ustupke” o ključnim pitanjima poput Tajvana.

Kineski državni mediji nisu pridali veliki značaj oko komentara američnog čelnika što je, ukazuje Volstrit džurnal, signal da Peking za sada želi izbjeći javnu konfrontaciju s Vašingtonom oko najosetljivije žarišne tačke između dvije supersile.

Igra vatrom

Do sada je Bajden najmanje tri puta izjavio da su SAD spremne vojno intervenisati u slučaju kineskog napada na Tajvan. Prije nego je Bijela kuća uspjela da to “povuče”, njegove primjedbe brzo su odjeknule svijetom, izazivajući gnjev u Pekingu, ističe CNN uz ocjenu da je nemoguće precijeniti egzistencijalnu prirodu pitanja Tajvana za lidere u Pekingu i njenu centralnu ulogu u vladajućoj Komunističkoj partiji.

Do rascjepa između kopnenog dijela Kine i Tajvana, došlo je kada su nacionalističke snage pobjegle na ostrvo nakon što su izgubile dugi građanski rat s komunistima. Ideja da je Tajvan dio zemlje je fundamentalna za modernu kinesku doktrinu, naglašava CNN dodajući da je predsjednik Si Đinping rekao da ostrvo mora biti ujedinjeno s kopnim dijelom zemlje – iako Narodna Republika Kina nikada njime nije upravljala – i nije isključio mogućnost da to učini silom.

Sa stanovišta Pekinga, Bajden se dublje upliće u unutrašnju stvar, ocjenjuje u svojoj analizi američki televizijski kanal i ističe da se ovo dešava u trenutku kada Kina, potvrđujući svoju rastuću moć, šalje rekordan broj aviona u samoproglašenu zonu protivvazdušne odbrane ostrva.

“Pozivamo SAD da prestanu da govore ili rade bilo šta što je u suprotnosti sa principom jedne Kine”, rekao je 23. maja portparol kineske kancelarije za poslove Tajvana Žu Fenglian, dodajući: “Oni koji se igraju vatrom sigurno će se sami opeći”, fraza koju su kineski zvaničnici koristili u prošlosti da bi upozorili Vašington na ovo pitanje.

Bajdenove primjedbe također dolaze u vrijeme političke napetosti unutar kineske vladajuće elite i mogle bi biti kao “dolivanje ulja na vatru”, ocjenjuje CNN i dodaje da se očekuje da će Si osvojiti historijski treći mandat ove jeseni, ali je pod pritiskom zbog usporavanja ekonomije i neuspjeha zemlje da pobijedi COVID-19.

Konfuzija oko ‘strateške dvosmislenosti’

Osim što je podigao tenzije u Kini, Bajdenov komentar oko Tajvana, umjesto jasnoće, stvorio je konfuziju oko mogućeg američkog napuštanja njene dugogodišnje pozicije “strateške dvosmislenosti”, ističe Gardijan (The Guardian) uz ocjenu da je “američki predsjednik već stekao naviku da govori bez diplomatskog filtera”.

“Strateška dvosmislenost” prema kojoj su SAD u obavezi da Tajvanu obezbijede sredstva za odbranu, ali bez obećanja da će vojno intervenisati u sukobu s Kinom je, prema ocjeni Gardijana, barem do sada pomogla da se Kina odvrati od invazije na Tajvan, a istovremeno je pomogla odvratiti ostrvo koje samostalno upravlja od proglašenja pune nezavisnosti. Oba scenarija bi izazvala veliku geopolitičku krizu.

Međutim, Bajden se već pokazao manje zadovoljan nijansama sive nego njegovi prethodnici, ističe list. Posljednjih mjeseci je već dva puta u televizijskim intervjuima rekao da Vašington ima obaveze u oblasti Tajvana nakon čega je Bijela kuća, kao i poslije ovosedmične izjave, saopštila da predsjednikova izjava ne predstavlja promjenu u dugogodišnjem američkom stavu prema ostrvu.

Sklonost otvorenog govora koju mnogi smatraju autentičnom i osvježavajućom nakon generacije uglađenih političara je možda jedna od rijetkih stvari koje Bajden i njegov prethodnik Donald Tramp (Trump) dijele. Međutim, zaključuje Gardijan, kao što je Tramp često demonstrirao, to je žestoki čin pun opasnosti kada globalna sigurnost visi o koncu.

Promjena politike ili upozorenje

Iako su zvaničnici američke administracije u proteklih samo devet mjeseci tri puta povlačili Bajdenove izjave o odbrani Tajvana, razumno je zapitati se da li se američka “politika dvosmislenosti”, usred pojačanih tenzija s Pekingom, polako mijenja, piše Vašington post (The Washington Post).

Bajden teško da bi bio prvi američki zvaničnik koji je napravio gaf u politici prema Tajvanu, ali njegovi komentari su sada dovoljno puta ponovljeni da mnogi ne prihvataju da je to bila greška. Neki analitičari smatraju da je u ovom trenutku najbolje pretpostaviti da Bajden signalizira novu politiku.

I dok iz Bijele kuće tvrde da ljudi pogrešno tumače Bajdenove komentare i da on jednostavno ponavlja obećanje iz 1979. da će SAD podržati Tajvan vojnim sredstvima za samoodbranu, mnogi misle kako je u pitanju stara politika, sa novim okretom. Bajden je u ponedjeljak rekao da, iako ne očekuje da će Kina napasti Tajvan, Peking “već koketira s opasnošću”.

Bajdenovi komentari, naglašava Vašington post, mogli bi se protumačiti kao upozorenje i mogli bi biti pokušaj da podsjeti Kinu da bi prijetnja vojne intervencije mogla biti stvarna, te da politika izgrađena na dvosmislenosti ostaje, samo sa malo više strategije koja će to podržati.

BONUS VIDEO – Ne propustite da pogledate koji je plan Aleksandra Vučića za uvođenje sankcija Rusiji:

RSE

Leave a Comment